PRETRAŽUJTE PO KATEGORIJAMA
Naše trgovine
Club 5*
0
0,00 KM
Losd fsdf sd
Vaša košarica je trenutno prazna.

Kako san utiče na mozak?

Svima nam je već dobro poznato na koji način san utiče na ljepotu, radnu učinkovitost i životni elan općenito. Međutim, koliko zapravo znamo o tome kako san utiče na naš mozak i zašto?

Dvojica znanstvenika, John Peever, direktor laboratorija za neurobiologiju na University of Toronto i Brian J. Morray, direktor laboratorija za spavanje na Sunnybrook Health Sciences Center, kažu kako je sama funkcija spavanja zbunjivala znanstvenike stotinama godina te da su tek moderna istraživanja pružila konkretne zaključke kako san utiče na tijelo i um.

Zaključak dugogodišnjih istraživanja je da san pomaže regenerirati stanice u tijelu, izbaciti toksine iz mozga te je prijeko potreban mozgu u procesu učenja i memoriranja. Također su zaključili da san igra značajnu ulogu u reguliranju raspoloženja, apetita i libida.

Potpuna odsutnost za vrijeme spavanja samo je prividna. Stoga bi se moglo reći da mozak nikada ne spava. Dok spavamo i najdubljim snom, itekako su aktivni mehanizmi nesvjesna učenja zahvaljujući kojima nastaju nove spoznaje, primjerice o povezanosti zvukova i mirisa. Tako usvojena znanja, spoznaje i iskustva ne „brišu“ se u trenutku buđenja, naš ih mozak pohranjuje.

Skupina izraelskih znanstvenika promatrala je sposobnost povezivanja tokom spavanja ugodnih i neugodnih mirisa sa zvukovima koji se prvi put čuju. Uočili su da dolazi do duboka disanja u snu ako je osoba izložena istovremeno nekom ugodnom mirisu i zvuku, a jednaka promjena događa se i u stanju budnosti.

Ispitanici su i u snu prepoznali, dakle nesvjesno, spoj mirisa i zvuka, a posebno lako prepoznavanje uočeno je u REM fazi spavanja.

Zašto neke snove pamtimo, a neke ne?

To nije povezano s onim što sanjamo. Najbolje pamtimo snove iz te faze spavanja. Nakon buđenja iz REM faze sposobni smo u 90% slučajeva u cijelosti prepričati ono što smo sanjali. Suprotno je s buđenjem iz n-REM faze, tada smo sposobni tek u 20% slučajeva prepričati odsanjane snove.

Kada slabi sposobnost pamćenja?

Povezanost nedostataka spavanja, slabljenja sposobnosti pamćenja i oštećenja mozga povezanog sa starenjem predmet je brojnih istraživanja. Nove spoznaje donijelo je istraživanje provedeno na University of California, Berkeley. Utvrđeno je da bolja kvaliteta spavanja itekako može poboljšati sposobnost pamćenja u starijih ljudi. Pretpostavlja se da u starijih osoba zapamćeni podaci mogu „zapeti“ u hipokampusu zbog slabe kvalitete dubokog „sporovalnog“ spavanja, gdje bivaju „izbrisani“ novim podacima.

- Dok smo mladi, zahvaljujući dubokom snu, naš mozak sprema i čuva nove informacije i činjenice - objasnio je voditelj istraživanja Matthew Walker, profesor psihologije i neuroznanosti na Berkeleyu, i dodao: - Ali usporedno sa starenjem slabi kvaliteta našeg spavanja, tako da slabi i sposobnost spremanja novih podataka.

Put do kvalitetnog odmora

Prije nego što idući put odlučite preskočiti par sati sna, sjetite se kako san utiče na mozak.

Kako biste kvalitetno odmorili i um i tijelo, uz znanstvene činjenice, dobro razmislite i o tome na čemu spavate.