Mala djeca, u dobi od šest mjeseci do pet godina, posebno su osjetljiva na febrilitet. Visoka temperatura može se pojaviti sasvim iznenada (osobito kod dojenčadi i male djece) ili se može razvijati sporije. O temperaturi ili fibri govorimo kada je tjelesna temperatura viša od 38 stepeni Celzijevih. Sve što je ispod te brojke nazivamo povišenom tjelesnom temperaturom. U nastvaku vam donosimo par korisnih savjeta koji će vjerujemo dobro doći svim roditeljima.
Doživjeti kako djetetu raste temperatura na 38, 39 ili čak 40 stepeni - zastrašujuće za svakog roditelja. Kako su mnogi roditelji, posebno kada se radi o njihovom prvom djetetu, u velikoj brizi kada je povišena temperatura djeteta u pitanju, sastavili smo niz preporuka koje će vam pomoći kako reagirati na najbolji način...
Povišena temperatura nije bolest – ona je prirodna reakcija tijela na nešto što se događa u organizmu, odnosno znak da se tijelo bori s infekcijom i da imunološki sistem funkcioniše. To može biti unutrašnji"napad" (nešto poput nicanja zubića ili veoma rijetko reumatizam) ili vanjskih (reakcija na infekciju od bakterija ili virusa). Normalna tjelesna temperatura blago varira od osobe do osobe, pa tako i za vaše dijete, i mijenja se u toku dana, najniža je ujutro, najviša predvečer.
Povišenje temperature u pravilu nema ozbiljne posljedice, a vrlo rijetko to je jedini znak neke ozbiljne bolesti i (ako se pravilno reaguje) može dovesti do komplikacija. U stvari, povišena temperatura je samo simptom koji je prisutan s drugim simptomima. Morate uzeti u obzir sve ostale znakove (gubitak apetita, promjenu raspoloženja, bol u mišićima), tako da znate kako se ponašati i trebate li se što hitnije javiti liječniku.
A ponekad i dijete koje uopšte nije bolesno može imati povišenu temperaturu – najčešće zato jer ste ga pretoplo obukli. Tada morate skinuti dio odjeće i dijete premjestiti u nešto hladniju prostoriju. Temperatura bi se trebala spustiti za nekih 15 do 20 minuta.
Kako mjeriti temperaturu?
Postoji više načina mjerenja temperature djetetu, pa tako i nekoliko sredstava za mjerenje. Za dojenčad najsigurnija metoda mjerenja je rektalnim živinim termometrom (preporučuje se samo do trećeg mjeseca života). Ovom metodom nemojte temperaturu mjeriti prečesto, već samo kada zaista sumnjate na povišenu temperaturu. Vrlo je važno naglasiti da, ako mjerite temperaturu rektalno, toplomjer morate prvo dezinfikovati komadićem vate namočenim u alkohol i isto učiniti nakon upotrebe.
Kad dijete malo poraste, no još je uvijek dosta nemirno dobra opcija je ušni toplomjer. Ovo je najlakša i najbrža metoda, međutim može biti poprilično nepouzdana (u svakom uhu pokazivati drugačije). Pa ako sumnjaš na povišenu temperaturu možeš još jednom provjeriti mjereći digitalnim toplomjerom koji se može koristiti za oralno, pazušno i rektalno mjerenje temperature. I kod digitalnog toplomjera može doći do malih odstupanja prilikom prikaza visine tjelesne temperature.
Normalna tjelesna temperatura: 36°C – 37°C (pazušno) i 36,5°C – 37,5°C (rektalno).
Povišena tjelesna temperatura: 37°C - 38,5°C (pazušno) i 37,5°C – 39°C (rektalno).
Visoka tjelesna temperatura (vrućica): viša od 38,5°C (pazušno) i viša od 39°C (rektalno).
Snižena tjelesna temperatura (pothlađenost): niža od 36°C (pazušno) i niža od 36,5°C (rektalno).
Sadržaj ove web stranice nije dozvoljeno kopirati, reproducirati ili koristiti u bilo koje svrhe bez pismenog dopuštenja vlasnika. Unatoč pažljivom unosu podataka, zadržavamo pravo na greške u tehničkom, tekstualnom i cjenovnom opisu na ovoj stranici.
Svi proizvodi prikazani na našem sajtu su dio naše ponude i ne podrazumjeva se da su dostupni u svakom trenutku. Hvala na razumjevanju.